- Usporedba stanja ličkih panjača i načina gospodarenja sa uzgojnim praksama u EU zemljama
Znanstvene spoznaje u zemljama razvijenog gospodarenja panjačama te zemljama koje imaju visoku stopu konverzija panjača omogućuju nam korištenje provjerenih saznanja i već prikupljenih rezultata. Projektom se ostvaruje i mogućnost trajnog umrežavanje stručnjaka iz praktičnog šumarstva iz UŠP Gospić i hrvatskih istraživača (Zavod za uzgajanje šuma Hrvatskog šumarskog instituta) s kolegama iz europskih znanstvenih institucija.
- Diseminacija rezultata i povezivanje sa međunarodnom terminologijom i spoznajama
Kako se međunarodna terminologija ne podudara u potpunosti s trenutnom terminologijom u Republici Hrvatskoj, nastala je potreba za brošurom koja bi dala pojašnjenja međunarodne klasifikacije i nazivlja te bila dostupna na hrvatskom jeziku. Stoga je projektom obuhvaćen i prijevod brošure europske terminologije povezane s gospodarenjem panjačama koja je inicijalno nastala u okvirima COST projekta Eurocoppice. Nove spoznaje suvremenih principa gospodarenja panjačama koji će se ugraditi u preporuke za djelatnike Hrvatskih šuma d. o. o. prikupljaju se i aktivnom suradnjom s kolegama iz međunarodnih znanstvenih institucija kroz projekte i aktivnu izradu novih projektnih prijedloga koji se bave obnovom i konverzijom panjača i ostalih područja poput površina nakon šumskih šteta
- SWOT analiza
Cilj provedbe analize je bolje iskorištavanje snaga i prilika te minimiziranje slabosti i prijetnji kako bi se predložile smjernice unapređenja gospodarenja panjačama. Ovakva analiza izuzetno je zahtjevna zbog već navedenih složenih okolnosti koje proističu iz niza socijalnih, kulturnih, povijesnih, gospodarskih, reljefnih, klimatskih, edafskih, i ostalih prilika, a koje se identificiraju prema grupi faktora. Analizom se obuhvaća i skupina novih parametara kojima će se dobiti uvid kolika je potreba, ali i mogućnosti ugradnje novih europskih smjernica gospodarenja šumama u gospodarenje panjačama na području Like i šire.
- Utvrđivanje stanja ličkih panjača i metode postavljanja i izmjere na pokusnim plohama
Odabrane lokacije za provođenje istraživanja:
– Pokusne plohe u odsjeku 14 a, G. J. „Risovac-Grabovača“
– Pokusna ploha u odsjeku 35 a, G. J. „Risovac-Grabovača“
– Pokusne plohe u odsjeku 103 a, G. J. „Kalčić vrh – Obljaj“
– Pokusne plohe u odsjeku 21 a, G. J. „Mrsinj“
– Pokusne plohe u odsjeku 55 a, G. J. „Mrsinj“
Na pokusnim plohama prate se pokazatelji rasta i kvalitete panjača.
- Osnivanje baze podataka
Inventarizacija provedenih šumskogospodarskih aktivnosti, dostupnih podataka o panjačama na području UŠP Gospić te prikupljanje podataka za SWOT analizu rezultirali su osnivanjem baze podataka koja služi za daljnju analizu. Do sada prikupljeni podaci uključuju osnovne podatke o panjačama na razini Uprave, kao i dodatne podatke koji su se morali prikupiti anketnim upitnicima na pojedinim šumarijama. Darko Smerdel, dipl. ing. šum. izrađuje Naputak za popunjavanje tablica sa potrebnim podatcima koji je poslan stručnjacima u sve šumarije UŠP Gospić. Baza sadrži osnovne i dodatne podatke za svih 3.095 odsjeka.
- Utvrđivanje prisutnosti elemenata prirodne obnove
Korištenje prirodnog pomlatka glavnih i pratećih vrsta prilikom zahvata konverzije izuzetno je značajno za dobar uspjeh zahvata, a obuhvaća se pojmom indirektna konverzija. Odabirom već prilagođenog sjemena na lokalne uvjete ima prednosti, iako je danas poznato kako će na pojedinim područjima doći do smjene vrsta/provenijencija što svakako treba uzeti u obzir. Količina i raspored prirodnog pomlatka te udio glavnih vrsta dobre kvalitete značajno variraju, a sadnja glavnih vrsta potrebna je u većini panjača u Hrvatskoj.
- Unapređenje rasadničke proizvodnje sadnica potrebnih za konverziju panjača na području UŠP Gospić
Projektna aktivnost obuhvaća analizu rasadničke proizvodnje šumskih sadnica važnih za provođenje šumskouzgojnih zahvata u panjačama na području Like.
- Mogućnosti primjene satelitskih snimaka za kategorizaciju panjača na području UŠP Gospić
Provedenom analizom uočen je nedostatak dostupnih podataka za uspješnu kategorizaciju panjača (raznodobna struktura) te je poželjno testirati primjenu dostupnih metoda daljinskih istraživanja u ovu svrhu. Ovakve metode osigurale bi nužnu dopunu postojećim podacima, te se mogućnosti primjene satelitskih snimaka istražuju za navedeno istraživačko područje (voditelj radnoga zadatka dr. sc. Ivan Pilaš).