Ostale projektne aktivnosti posredno i neposredno vezane za unapređenje gospodarenja panjačama (konverzija, supstitucija, sanacija i obnova šuma) – prijedlozi projekata, sudjelovanje u međunarodnim projektima, itd.
Napomena:
Projekte aktivnosti vezane za gospodarenje panjačama koje su završene mogu se vidjeti na poveznici projektnih aktivnosti Hrvatskog šumarskog instituta, Zavoda za uzgajanje šuma.
- Sustavna rješenja za hitnu obnovu šumskih ekosustava u većim razmjerima s ciljem povećanja bioraznolikosti i opće korisnih funkcija šuma – “Systemic solutions for upscaling of urgent ecosystem restoration for forest-related biodi-versity and ecosystem services (SUPERB)
Projektom SUPERB se žele ostvariti europski i nacionalni ciljevi obnove i prilagodbe šuma na klimatske promjene stvarajući povoljne uvjete za prihvaćanje rezultata projekta na visokoj razini odlučivanja, poput EU, regionalne i nacionalne razine. Kako bi se aktivnosti prenijele na visoku razinu odlučivanja projekt uključuje i privatne investitore, organizacije koje su u mogućnosti ugraditi smjernice izrađene tijekom projekta kao i zemljoposjednike i šumoposjednike. Projekt SUPERB stoga ima za cilj implementaciju smjernica na širokom području, te stvaranje podloge za dugoročno planiranje i odlučivanje.
Ciljevi projekta su (i) prikupiti postojeća saznanja i iskustva o potrajnom gospodarenju šumama i šumskim krajolicima koje potiče bioraznolikost te uvažava problematiku klimatskih promjena, (ii) razviti smjernice prilagođene korisnicima koje pružaju alternative postojećim načinima gospodarenja, a kojima bi se povratili šumski krajolici u svoje prirodno stanje te im se povećala otpornost, (iii) u širokim razmjerima omogućiti primjenu obnove bioraznolikosti i funkcija ekosustava koji će imati rastući utjecaj ne samo za vrijeme trajanja projekta već kroz više desetljeća kroz a) podupiranje upravljanja aktivnostima obnove alatima za samoprocjenu upravljanja i aktivnim uključivanjem aktera u planiranje obnove i b) identificiranje inovativnih mehanizama poslovnog financiranja i stvaranje “tržišta” projekata kojima je cilj obnova šuma i šumskih krajolika, gdje se inovativni načini obnove susreću s inovativnim financijskim modelima. Stoga se očekuje kako će projekt SUPERB pokrenuti primjenu postojećih napora na obnovi sa lokalnih i nacionalnih u šire europske razmjere te prikazati najbolje prakse obnove šuma i šumskih krajolika.
Problematika unapređenja gospodarenja panjačama te obnova bioraznolikosti i povećanja sposobnosti prilagodbe panjača na klimatske promjene samo je jedno od temeljnih pitanja koja će se istražiti projektom SUPERB. Projektom će se uskladiti postojeća saznanja, identificirati osnovni problemi te ponuditi inovativna rješenja na svim razinama, od lokalne regionalne i nacionalne do europske razine. Projektni ciljevi ostvariti će se na 12 velikih demonstracijskih područja diljem Europe. Obuhvaćena je problematika konverzije panjača, obnove i supstitucije kultura topola (poplavna područja), sanacije i obnove kultura i sastojina obične smreke, sanacije i obnove šumskih kultura nakon napada potkornjaka, obnove šumskih krajolika u borealnim i pretplaninskim područjima, povezivanja i obnove starih šuma zaostalih u manjim enklavama, povećanja bioraznolikosti u šumskim plantažama, obnove fragmentiranih nizinskih šuma uklopljenih u poljoprivredne pov-ršine, obnove degradiranih plantaža borova na pjeskovitim tlima, povećanje bioraznolikosti plantaža podizanjem živica te povezivanja fragmentiranih šuma kako bi se omogućila zaštita smeđeg medvjeda. Jedno od 12 demonstracijskih područja vezano je za gospodarenje panjačama (Srbija), što će poslužiti za identificiranje osnovnih problema gospodarenja i obnove panjačama za šire europsko područje. Projekt će izgraditi snažnu podlogu praktičnih i znanstvenih saznanja koji će se prikupiti temeljem postojećih projekata, ali će razviti i nove koncepte obnove i novo tržište za projekte kojima je cilj obnova šuma i šumskih krajolika. Tijekom projekta bilježe se sve koristi od povećanja bio-raznolikosti, kao i izrađuju važne smjernice za politiku u šumarskom sektoru. Osnovni cilj pro-jekta je omogućiti obnovu i povećanje vrijednosti europskih šuma, koja u europskim okvirima obuhvaća više aktivnosti poput sanacije i obnove šumskih sastojina nakon šteta, konverzije, sup-stitucije, rekonstrukcije, revitalizacije, itd.
Projekt je financiran u sklopu natječaja Europskog zelenog plana (European Commission, Geen Deal Call), tematskog područja Obnova bioraznolikosti i opće korisnih funkcija šuma (‘Restoring biodiversity and ecosystem services’, LC-GD-7-1-2020). Nositelji projekta su Europski šumarski institut (The European Forest Institute – EFI) u suradnji sa Wageningen University and Research (WUR) i 35 partnerskih institucija iz područja instraživanja i implementacije u šumarskom sektoru. Koordinatorica projekta SU-PERB je dr. sc. Elisabeth Pötzelsberger, voditeljica programa “Resiliance” Europskog šumarskog instituta.
Uz HŠI kao vodeću instituciju za Republiku Hrvatsku, od srpnja 2021. godine na prijedlog Instituta poduzeće Hrvatske šume d. o. o. započinje proces validacije te se od kolovoza 2021. godine aktivno uključuju u ulozi vezane treće strane („linked third party“). Predviđeno trajanje projekta je 48 mjeseci, a započeo je 01. prosinca 2021. godine. SUPERB je inovacijski i implementacijski projekt što znači da se projektom ugrađuju poznati i inovativni načini obnove šuma nakon šteta te konverzije šuma u degradiranom stanju te omogućuje prenošenje zaključaka sa studija slučaja na nacionalnu, regionalnu i europsku razinu. Djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta uključeni u projekt su: dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Martina Đodan (voditeljica demo područja za RH, voditeljica radnog zatka 6.2.3., članica Upravnog odbora projekta), dr. sc. Jasnica Medak, dr. sc. Mladen Ivanković, dr. sc. Ivan Balenović i Anton Brenko, dipl. ing. šum.
- COST Akcija CA19128 Pan-European Network for Climate Adaptive Forest Restoration and Reforestation (Pencafor)
Sposobnost šuma za ublažavanje klimatskih promjena u svijetu nije niti blizu dovoljno iskorištena. Promatrajući na globalnoj razini, govorimo o više od 2 milijarde hektara degradiranih površina koje se trebaju obnoviti. U mnogim zemljama pravovremena obnova nakon sječe ili prirodnih nepogoda izostaje, a gospodarenje šumama se može daleko više intenzivirati kako bi se pohranilo više ugljičnog dioksida. U kontinuiranom je porastu potreba za programima kojima bi se omogućilo brže provođenje sanacije i obnove šuma oštećenih neprikladnim ljudskim djelovanjem ili klimatskih promjena, iako nedostaje suglasje oko tehnika koje bi bile najprikladnije ili ciljeva koji bi se time ostvarili. Najčešći problem leži u preklapanju oprečnih interesa koji potpiruju žestoke rasprave oko definiranja „uspjeha obnove“ i „prikladnih ciljeva“ gospodarenja šumama. Nadalje, iskustva i saznanja koja se sakupe na lokalnoj razini ne dijele se na šira područja, i obrnuto. Stoga je nastala hitna potreba za širenje iskustava o sanaciji i obnovi šuma te povratku šuma na potpuno devastiranim površinama koja je usklađena sa stretegijama povećanja sposobnosti prilagodbe šuma i šumarskog sektora na klimatske promjene. Ispod ove hitne potrebe stoji i razvoj bioekonomije kojom se brzo povećava potreba za šumskim proizvodima. Mreža PEN-CAFoRR stručnjaka koji su svojim znanstvenim i stručnim radom uglavnom vezani na područje Europe, ali i šire, odgovara na ove izazove povezujući cjelokupni lanac obnove šuma i šumskih krajolika u različitim ekosustavima, proširujući saznanja i iskustva te proširujući planiranje i implementaciju CAFoRR programa na šira područja. Točnije, PEN-CAFoRR projekt ponuditi će nove smjernice za 1) postavljanje ciljeva obnove šuma i šumskih krajolika, 2) donošenje odluka o potrebama i načinima obnove šuma i šumskih krajolika, 3) izboru, 4) proizvodnji i konroli proizvodnje ciljanog šumskog reprodukcijskog materijala, 5) tehnikama obnove i 6) zaštiti šuma i šumskouzgojnim zahvatima njege nakon obnove. Jedan od rezultata projekta biti će svima dostupna baza podataka koja sadrži najnovije informacije o tehnikama obnove šuma i šumskih krajolika i smjrnica za CAFoRR na području Europe.
U projektu Pencafor sudjeluju djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta: doc. dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Mladen Ivanović, dr. sc. Martina Đodan. Trajanje projekta: 08.10.202. – 07.10.2024.
Status: odobren
- Renewal of the adaptation of coppice forests in a drastically changing environment (FOREST READAPT)
Opći cilj projekta je komparativna genska analiza panjača i šuma visokog uzgojnog oblika s ciljem boljeg razumijevanja genetske raznolikosti i strukture panjača kao temeljnog preduvjeta za razumijevanje problematike njihove prilagodbe na klimatske promjene.
Status: U procesu evaluacije (Interreg Central Europe)
- Nature-based Solutions for the Restoration of Degraded Forest Ecosystems in Central Europe (NATRESTOR)
Projektni prijedlog usmjeren na prepoznavanje osnovnih pokretača degradacije šuma te mogućnosti sanacije, obnove i konverzije. Trajanje projekta 36 mjeseci.
Status: U procesu evaluacije (Interreg Central Europe)