Problematika gospodarenja panjačama već je samo po sebi složeno pitanje europskog šumarstva, dok panjače na području Uprave šuma podružnice (UŠP) Gospić karakteriziraju specifične i složene povijesne, gospodarske i društvene okolnosti, prirodna ograničenja, te činjenica da se u geografskom smislu nalaze na području gdje se mogu očekivati intenzivnije klimatske promjene od ostatka kontinentalnog dijela zemlje. Zbog važnosti panjača i složenosti njihovog gospodarenja pitanje gospodarenja panjačama možemo svrstati u jedno od najsloženijih pitanja gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj. Ekonomska i biološka vrijednost panjača manja je od vrijednosti visokih šuma, zbog čega zahvat konverzije dugoročno pozitivno utječe na vrijednost samoga šumskog područja, a što je i propisano Pravilnikom o Uređivanju šuma. Uslijed neprikladnog gospodarenja (npr. izostanak neophodnih uzgojnih radova, preduge ophodnje) očekivana ekonomska dobit izostaje, a zbog slabog biološkog potencijala pri većim starostima takve panjače predstavljaju dodatne ekonomske i ekološke gubitke (slabo pomlađenje, narušena struktura, degradacija staništa).
Kako je konverzija složena i neizostavna šumskouzgojna aktivnost jer se radi o najosjetljivijoj fazi razvoja šumske sastojine, ovdje bilježimo i najveće ekološke i financijske rizike. Porast važnosti konverzije panjača nalazi se u samoj srži suvremenih istraživanja uzgajanja šuma, ali i recentne Europske politike, baš poput sanacije i obnove šuma nakon štetnih događaja ili supstitucije šumskih sastojina slabe opće stabilnosti. To mijenja do sada tradicionalne principe uzgajanja šuma u nov karakter ove šumarske discipline. Osobito je važno uočiti kako će utjecaj navedenih ugroza biti najveći upravo u prvoj fazi razvoja gotovo svake novoosnovane šumske sastojine kada je pomladak najosjetljiviji na nepovoljne čimbenike. Ekstremni biotski i abiotski čimbenici preuzimaju presudni utjecaj na preživljenje sadnica nakon presadnje, ukoliko se govori o direktnoj konverziji pa time rastu i ekonomski i biološki rizici uspjeha zahvata. Uočeno je kako već teški stanišni uvjeti postaju za presađenu sadnicu još zahtjevniji, međusobna interakcija abiotskih i biotskih čimbenika sve je kompleksnija, a sve navedeno ozbiljno umanjuje stopu preživljenja, rast i prirast sadnica.
Osobito važne, često i ograničavajuće, okolnosti za gospodarenje panjačama na području UŠP Gospić uključuju financijsku neopravdanost (visoki financijski izdaci konverzije strukturno značajno narušenih panjača), nedostatak podataka o stanju panjača (raznodobna struktura), nedostatak resursa za provođenje šumskouzgojnih aktivnosti (npr. nedostatak radne snage), ograničena primjenjivost mehanizacije na strmim i teškim terenima, izostanak primjene novih tehnoloških rješenja, utjecaj pašarenja i lovstva, zaostale mine nakon domovinskog rata, mala otvorenost šuma šumskim prometnicama, značajni stupanj degradacije većeg dijela panjača (narušena struktura i prirodni procesi), smanjenje broja stanovnika, izostanak tradicionalnih načina njege panjača, trenutačni nedostatak prikladnog šumskog sadnog materijala itd. Na žalost, ove već izuzetno složene okolnosti u kojima se ličke panjače nalaze kontinuirano se i ubrzano pogoršavaju, a može se sa visokom sigurnošću pretpostaviti kako će degradacijski procesi biti i pojačani uslijed predstojećih utjecaja klimatskih promjena i ostalih ugroza kojima će europske, pa tako i naše šume biti izložene.
Prema predviđanjima hrvatskih meteorologa, kao i šumarskih istraživača, područje UŠP Gospić biti će izloženo značajnom porastu klimatskih ugroza, a posljedično će to dodatno pojačati i ostale negativne biotske i abiotske čimbenike. Na primjer, povećanje intenziteta i učestalosti olujnih nevremena i izostanak smrzavanja tla rezultirati će učestalijim razornim vjetroizvalama i vjetrolomima. Nadalje, ledolomi, učestale i intenzivne suše te intenzivnija i učestalija pojava štetnika i biljnih bolesti biti će primarne ugroze na ovome području. Ističemo i kako ovdje treba ubrojiti sve složeniju interakciju koja je prisutna u našim šumama, a javlja se uslijed pojave invazivnih biljnih vrsta, štetnika i biljnih bolesti. Promjena karaktera šumskih štetnika (npr. iz sekundarnih u primarne), nepodudaranje njihovih bioloških ciklusa s ciklusima predatorskih vrsta i domaćina te promjene u duljini i dinamici vegetacijskog razdoblja dodatni su teret koji snažno i nezaobilazno utječe na šume ovoga područja. Trend biotskih i abiotskih ugroza u kontinuiranom je i eksponencijalnom porastu pa je za očekivati značajan porast šteta. Panjače kao sastojine umanjenog biološkog potencijala osobito su podložne problemima prilikom obnove i konverzije, ali i svim već navedenim negativnim utjecajima.